PRESAĐIVANJE ORGANA
Presađivanje organa danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja kod bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa, a za neke organe kao što su jetra, srce i pluća presađivanje je ujedno i jedina metoda liječenja. Uspješno presađivanje, i kad nije od vitalne važnosti, izuzetno pridonosi poboljšanju kvalitete života primatelja. Potreba za presađivanjem organa i tkiva naglo raste te je sve veći broj bolesnika kojima je zahvaljujući presađivanju omogućena najveća terapijska dobrobit.
POVIJEST
U Hrvatskoj bubreg je prvi puta presađen 1971. u KBC-u Rijeka, srce 1988. u KBC-u Zagreb, jetra 1990. u KBC-u Zagreb. Prvo simultano ili tzv. Multiorgansko presađivanje bubrega i gušterače obavljeno je u KBC-u Rijeka 1993. godine, a simultano bubreg i jetra u KB-u Merkur 2005. godine. 2002. godine učinjeno je prvo ali zasada jedino presađivanje pluća, a 2007. godine na KB Merkur obavljeno je prvo presađivanje tankog crijeva. Danas su u Hrvatskoj dostupne gotovo sve metode presađivanja organa.
DARIVANJE ORGANA U PRAKSI
Bez obzira na pozitivne zakonske propise koji omogućuju darivanje organa, ukoliko se obitelj umrle osobe iziričito protivi darivanju organa, njihova želja se poštuje. Obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana obitelji o darivanju organa poslije smrti te se godišnje gubi oko 30% mogućih darivatelja zbog nepristanka obitelji na eksplantaciju, iako umrla osoba nije izrazila protivljene darivanju organa.
Obitelj koja je upoznata s pozitivnim stavom preminule osobe o darivanju dijelova tijela nakon smrti, uglavnom poštuje želju umrlog i ne protivi se eksplantaciji.
DONORSKA KARTICA također je od izuzetne važnosti kao iskaz pozitivnog stava pojedinca o darivanju organa te ukoliko je preminula osoba posjedovala donorsku karticu obitelj uglavnom poštuje stav umrle osobe i ne protivi se eksplantaciji.
Donorsku karticu možete zatražiti kod vašeg liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Transplantacijski centri – zdravstvene ustanove u kojima se obavlja presađivanje organa:
KBC Zagreb – srce, jetra, bubrezi
KB Merkur – jetra, gušterača, bubrezi, tanko crijevo
KBC Rijeka – jetra, bubrezi
KB Dubrava – srce
KB Osijek – bubrezi
P R E S A Đ I V A N J E M A T I Č N I H S T A N I C A
Transplantacija matičnih stanica koristi se u liječenju zloćudnih bolesti krvotvornog sustava kao što su akutne leukemije, kronične leukemije, maligni limfomi, multipli mijelom i druge bolesti (aplastična anemija, teški deficiti imunog sustava….).
Presađivanje koštane srži vrlo je skupa terapijska metoda. Troškove tog liječnja u Hrvatskoj snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
ŠTO SU TO MATIČNE STANICE I GDJE SE ONE NALAZE
Matične stanice su stanice smještene u koštanoj srži od kojih diobom i diferenciranjem nastaju crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti (krvne pločice).Manji dio matičnih stanica moće se naći i u perifernoj krvi. Isto tako jako bogat izvor matičnih stanica je i krv iz pupčane vrpce. (Ona se obično baca kad se rodi dijele). Te stanice mogu biti izvađene iz vrpce poslije porođaja, trajno pohranjene i mogu biti izvor matičnih stanica, a proces ne predstavlja nikakav rizik za dijete.
Za transplantaciju koštane srži od ključne je važnosti tkivna podudarnost, uglavnom HLA sustava (ljudski leukocitni antigen), jer nedovoljna podudarnost izaziva žestoku i često smrtonosnu reakciju. Tkivna podudarnost nalazi se obično kod bliskih srodnika, prvenstveno braće i sestara, pa su oni i najčešći davatelji. Određivanje tkivne podudarnosti moguće je i kod nesrodnih osoba, što je omogućilo stvaranje registra nesrodnih davatelja koštane srži. Vrlo je teško pronaći podudarnog darivatelja! Kako bi se našla koštana srž za jednog bolesnika, pretražuju se svjetski registri s milijunima dobrovoljnih davatelja!
POVIJEST
Eksperimenti su krenuli u 50-im godinama, nakon eksplozije prve atomske bombe – ustanovilo se da su ljudi umirali od zračenja, koje je uzrokovalo propadanje koštane srži. Prva uspješna transplantacija koštane srži – Donall Thomas i George Santos u SAD-u; Dirk W. Van Bekkum (Nizozemska); George Mathe’ (Francuska) u Europi 1956. godine.
U Hrvatskoj je prva koštana srž transplantirana 1983. godine u KBC Zagreb, a u istoj bolnici je učinjena i prva transplantacija krvi iz pupkovine 1991. godine.
DARIVANJE MATIČNIH STANICA
Darivatelj mora proći cjelovitu medicinsku obradu. Ako je presađivanje potrebno bliskom članu obitelji, to se može učiniti odmah. Ako se radi o dobrovoljnom darivatelju, njegovo ime će biti upisano u registar darivatelja i bit će pozvan kad se pojavi bolesnik s tkivnom podudarnošću.
- Postupak darivanja koštane srži:
Postupak se obalvja u općoj ili lokalnoj anesteziji. Liječnik (hematolog) uzima srž iz postraničnog krila kosti zdjelice. Učini se nekoliko malih rezova na koži, kroz koje se provodi debela igla kako bi se dobila srž. Rezovi lako zarastaju i nisu potrebni kiruški šavovi. Za davatelja nema opasnosti zbog uzimanja koštane srži, jer količina izvađenih stanica iznosi oko 1-2% ukupne količine u organizmu i brzo se nadoknadi.
Odlazak iz bolnice ovisi o tipu primjenjene anestezije, no radi se o svega nekoliko sati. Ovaj postupak može pratiti prolazna lokalna bol, kratkotrajna tjelesna slabost. Rizik lokalne infekcije je zanemariv.
- Postupak darivanja krvotvornih matičnih stanica iz krvi
Krvotvorne matične stanice, nakon stimulacije lijekovima, izlaze iz koštane srži u perifernu krv iz koje se izdvajaju pomoću aparata za prikupljanje stanica (aereza). Krv se uzima iz vene jedne ruke, prolazi kroz aparat koji sakuplja matične stanice i vraća se u venu druge ruke. Takav postupak i boravak u bolnici traje 3-4 sata ine zahtijeva primjenu anestezije.
- Postupak darivanja krvi iz pupkovine (umbilikalna krv)
Prikupljanje krvi iz pupkovine moguće je učiniti nakon nekompliciranog poroda jednostavnim postupkom koji ne šteti niti novorođenčetu ni majci. Postupak prikupljanja ne zahtjeva od liječnika i primalje promjenu uobičajenog postupka vođenja poroda.
Nakon odvajanja novorođenčeta od postelice sterilna igla povezana s vrećicom za sakupljanje krvi uvodi se u venu u pupkovini, te se putem gravitacije krv preostala u posteljici i pupkovini slijeva u vrećicu. Na taj način prikupi se 50-150 ml umbilikalne krvi iz koje se potom izdvajaju i pohranjuju matične stanice.
KAKO SE PRIJAVITI ZA DARIVANJE KOŠTANE SRŽI?
Potrebno je javiti se u Zavod za tipizaciju tkiva KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12 od 8-12 sati. Info-telefon 01 236 7286.
Darivatelj može biti svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 55 godina. Nakon potpisa informiranog pristanka i pristupnice uzeti će vam se u epruvetu uzorak krvi (oko 7ml) i odnijeti u laboratorij za tipizaciju tkiva da bi se odrediti vaši antigeni tkivne snošljivosti (HLA antigeni). Uzorak vaše krvi za tipizaciju uzima se kao i ostali uzorci koje ste do sada davali za određivanje krvne slike ili biokemijskih nalaza. U Registru se vodite pod jedinstvenim identifikacijskim brojem.
KAKO DARIVATI I POHRANITI MATIČNE STANICE KRVI IZ PUPKOVINE?
Pohrana se vrši u Banci krvi iz pupkovine "Ana Rukavina". Banka je smještena u Zavodu za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju, KBC Zageb, Kišpatićeva 12. Info telefon: 01 23 88 708.
Banka "Ana Rukavina" surađuje sa svim zagrebačkim rodilištima te rodilištima u Varaždinu i Zaboku. Informacije i informirani pristanci za darivanje mogu se dobiti u Zavodu za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju ili u trudničkim ambulantama rodilišta.
Donirana krv iz pupkovine se pohranjuje u javnu banku iz koje će krvotvorne matične stanice biti korištene za liječenje bolesnika koji nemaju podudarnu osobu za donaciju koštane srži. Iz javne banke krv iz pupkovine se koristi za svakog bolesnika kojem je potrebno liječenje transplantacijom, u skladu s medicinskim preporukama i stupnjem podudarnosti i prikladnosti stanica za transplantaciju.
Ukoliko obitelj donira krv iz pupkovine, obitelj nema nikakvih troškova. Materijale za rad javne banke krvi iz pupkovine donirala je Zaklada "Ana Rukavina".
Krv se može pohraniti i u tzv. privatnu banku odnosno za osobne potrebe. Prethodno je potrebno sklopiti ugovor s KBC Zagreb, preuzeti set za prikupljanje krvi i organizirati transport do banke. U tom slučaju obitelj snosi troškove obrade i pohrane matičnih stanica. Potrebne informacije i ugovor mogu se dobiti u Zavodu za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju KBC-a Zagreb.
Centri za transplantaciju matičnih stanica u Hrvatskoj:
Klinički bolnički centar Zagreb
Klinička bolnica "Merkur"
Klinička bolnica Dubrava
Klinika za dječje bolesti Zagreb
Dodatne informacije:
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
www.mzss.hr – tel. 0800 200 063
Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju:
www.hdndt.org
Hrvatska donorska mreža
www.hdm.hr – tel. 052 376 166
Udruga transplantiranih bolesnika Hratske
www.transplant.hr – tel. 01 561 77 83
Zajednica Udruga dijaliziranih, transplantiranih bolesnika Hratske
www.dijaliza.hr – tel. 01 6157738
Donor Action
www.webweaver.be/donoraction/www/default.htm
Eurotransplant
www.eurotransplant.org
IZVOR: MZSS RH