„Glavni cilj ovog postupka je da se primjenom vrlo visoke doze protutumorske terapije uništi zloćudna bolest i postigne izlječenje. Vraćanjem prethodno uzetih matičnih stanica iz koštane srži ili krvi uspostavlja se ponovno normalna funkcija koštane srži, a bolesnik biva izliječen od maligne bolesti.”, naglasio je prof.dr.sc. Damir Nemet, voditelj Odsjeka za intenzivno lijecenje hematoloskih bolesti KBC Zagreb.
U Zavodu za hematologiju KBC Zagreb liječenje hematoloških zloćudnih bolesti transplantacijom autologne koštane srži izraslo je na temeljima transplantacije alogene koštane srži (od podudarnog davatelja) koju su 1983. uveli pročelnik Zavoda za hematologiju prof.dr.sc. Boris Labar i prim.dr.sc. Vinko Bogdanić. Prvo zamrzavanje autologne koštane srži (od samog bolesnika) i transplantaciju izveo je u ožujku 1988. prof.dr. sc. Damir Nemet s malim timom suradnika. To je bio prvi takav program liječenja u Centralnoj i Istočnoj Europi.
Postojanje tehnologije za transplantaciju autolognih matičnih stanica omogućilo je i izvođenje prve transplantacije stanica iz krvi pupkovine koju su 1990. izveli prim.dr.sc. Vinko Bogdanić i prof.dr.sc. Damir Nemet. To je bila jedna od prvih desetak transplantacija krvi pupkovine u svijetu i prva u svijetu kod bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom.
Svake godine raste broj bolesnika koji se u Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb liječe transplantacijom autolognih matičnih stanica. Zadnjih godina taj broj iznosi između 80 i 90 godišnje, a u veljači ove godine učinjena je i 1000. transplantacija.
“Od početnih napora prije 20 godina da se uspostavi tehnologija ove vrste transplantacije, danas je transplantacija autolognih matičnih stanica u KBC Zagreb organiziran, opsežan i uspješan program liječenja bolesnika koji se drugim načinima liječenja ne mogu izliječiti. Kod akutne mijeloične leukemije, ovisno i tipu i stadiju bolesti, transplantacijom autolognih matičnih stanica može se izliječiti i do 62% bolesnika, a kod agresivnih ne-Hodgkinovih limfoma i Hodgkinove bolesti oko 50% bolesnika.“, naglasio je doc.dr.sc. Drago Batinić, imunoglog sa Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb.
Tehnologija autotransplantacije bila i temelj za uspostavu prve Banke krvi pupkovine u KBC Zagreb koja nosi ime Ane Rukavine.
“U ožujku 2007. osnovana je Banka krvi iz pupkovine Ana Rukavina. Banka djeluje kao javna banka i dio je nacionalnog Registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži. Organizirana je mreža rodilišta koja od dobrovoljnih davateljica sakupljaju krv iz pupkovine za potrebe banke te tako povećavaju mogućnost pronalaženja transplantata kojim se može spasiti život oboljelima.”, istaknula je Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade Ana Rukavina.
O budućim akcijama Zaklade Ana Rukavina govorio je doc.dr.sc. Mirando Mrsić, medicinski direktor Zaklade i hematolog sa KBC-a Zagreb:” Svjesni činjenice da ćemo s vremenom doći do točke kada će Registar dobrovoljnih darivatelja i Banka matičnih stanica financirati sami sebe, stoga će Zaklada u budućnosti financirati istraživanja novih terapijskih mogućnosti u liječenju leukemija, limfoma i malignih limfoma te stipendiranje mladih stručnjaka u Hrvatskoj i inozemstvu s ciljem stvaranja istraživačkog centra u Hrvatskoj.”
Misija Zaklade Ana Rukavina do sada je bila sustavni rad na proširenju hrvatskog Registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži, prikupljanje financijskih resursa za rad i širenje Registra te rad javne Banke krvi iz pupkovine, a od sada tome dodaju i ubrzanje razvoja novih terapija, edukaciju bolesnika o novim mogućnostima liječenja i njihovo uključenje uistraživačke protokole te stipendiranje istraživača na projektima dijagnostike i terapije leukemija, limfoma i malignih bolesti.