autor teksta: Prof.dr.sc Mirando Mrsić
Posljednjih desetak godina sve više pozornosti znanstvene javnosti usmjereno je na istraživanja na području rasta i razvoja matičnih stanica. Istraživanja na ovom području, posebno kada se govori o kloniranju te fetalnim stanicama, predmet su etičkih diskusija i prijepora. Zahvaljujući ovim pitanjima, koja su s pojavila početkom stoljeća, istraživanja su se okrenula matičnim stanicama koje se nalaze u pupkovini.
Krv iz pupkovine, koja se još naziva i umbilikalna krv, je krv koja se nalazi u krvnim žilama pupčane vrpce i posteljice. Nakon rođenja djeteta, pupčana vrpca se podveže i ta krv ostaje u krvnim žilama i posteljice. Istraživanja su pokazala da se u krvi u pupkovini nalaze visoko vrijedne matične stanice iz kojih, osim stanica koštane srži, mogu nastati i druge stanice.
Matične stanice imaju sposobnost stvaranja različitih tkiva, organa i sistema ljudskog tijela. Matične stanice, koje se nalaze u krvi iz pupkovine, imaju sposobnost stvaranja stanica koštane srži i imunološkog sustava. Iz tih stanica nastaju eritrociti - stanice koje prenose kisik, leukociti - stanice koje služe za obranu organizma i trombociti - stanice koje sprečavaju nastanak krvarenja. U ljudskom organizmu postoje tri izvora tih stanica. To su koštana srž, periferna krv i krv iz pupkovine. U današnje vrijeme, matične stanice se primjenjuju u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i oboljenje limfoma. Nakon primjene kemoterapije i prethodne pripreme, matične stanice se putem periferne krvi infundiraju bolesniku te se na taj način bolesna koštana srž zamijeni zdravom. Sposobnost tih stanica da se razviju u druge stanice i organe otkrivena je tek nedavno, što će možda otvoriti nove mogućnosti u liječenju mnogih bolesti (tzv. regenerativna medicina), kao što su infarkt miokarda, oštećenja spinalne moždine, moždani infarkt ili Alzheimerova bolest. Danas su najintenzivnija istraživanja upravo u tom pravcu te je moguće očekivati veliki napredak na tom području.
Matične stance iz pupkovine su najmlađe stanice. Druge po redu stanice su embrionalne stanice, koje se, zbog etičkih prijepora, više ne primjenjuju u liječenju. Treća i najstarija skupina su odrasle matične stanice koje se nalaze u djece i odraslih. One su već usmjerene prema određenom tkivu, na primjer matične stanice koštane srži i periferne krvi. Te stanice nemaju takvu proliferativnu sposobnost kao stanice pupkovine ili embrionalne stanice.
Najčešće se transplantacijom liječe bolesnici oboljeli od leukemije i drugih malignih bolesti, te bolesnici s nasljednim poremećajem imunosnog sustava, metabolizma i sinteze hemoglobina.
Maligne bolesti: - akutna limfocitna leukemija, akutna mijeloična leukemija, kronična mijeloična leukemija, mijelodisplastični sindrom, neuroblastom. Nemaligne bolesti: - adrenoleukodistrofija, amegakariocitna trombocitopenija, Blackfan-Diamondov sindrom, kongenitalna diskeratoza, Fankonijeva anemija, Guntherova bolest, Hunterov sindrom, Hurlerov sindrom, teška aplastična anemija, Kostmanov sindrom, Lesch-Nyhanov sindrom, osteopetroza, teška kombinirana imunodeficijencija, talasemija, x-vezan limfoproliferati.
Krv iz pupkovine prikuplja se odmah nakon rođenja djeteta i njegovog odvajanja od posteljice. Dijete se od posteljice odvaja rezanjem pupkovine. Još dok se posteljica nalazi u maternici dezinficira se pupkovina nakon čega se ubode pupčana vena iglom spojenom s vrećicom koja omogućuje prikupljanje što veće količine zaostale krvi u posteljici. Postupak traje nekoliko minuta. Radi prikupljanja krvi iz pupkovine, uobičajeni tijek poroda se ne smije mijenjati. Sigurnost majke i djeteta je na prvom mjestu. Postupak prikupljanja krvi je bezbolan i nije opasan ni za majku ni za dijete.
Prikupljena krv iz pupkovine mora biti obrađena i pohranjena unutar 48 sati od poroda. Odmah nakon prikupljanja, krv se dostavlja u banku u kontroliranim uvjetima. Automatskom obradom prikupljene krvi uklanjaju se eritrociti i plazma, a izdvaja sloj leukocita u kojem se nalaze matične stanice. Taj sloj stanica koristi se za transplantaciju. Stanicama se dodaje krioprotektivna otopina koja omogućuje zamrzavanje na vrlo niske temperature. Zamrznute stanice se čuvaju u spremnicima s tekućim dušikom na -196°C.
Nažalost, prikupljanje krvi iz pupkovine nije uvijek uspješno. Ponekad je volumen krvi iz pupkovine nedostatan ili se krv može zgrušati tijekom postupka prikupljanja. To ne znači da postoji neki problem s Vašim zdravljem ili zdravljem Vašeg djeteta! Općenito se drži da tek svaka treća darovana krv zadovoljava postavljene kriterije za pohranu u javnu Banku. Krv iz pupkovine koja ne zadovoljava zahtjeve kvalitete za javnu Banku može se iskoristiti za unaprjeđenje procesa obrade i pohrane krvi, te istraživanja za razvoj transplantacije.
DA, potrebno je prikupiti svaki mililitar krvi iz pupkovine. Naime, broj matičnih stanica proporcionalan je volumenu krvi iz pupkovine. U većini slučajeva broj matičnih stanica u korelaciji je s pohranjenim volumenom. Što je veći volumen, više je stanica. To je posebno značajno u slučaju kada se umbilikalna krv donira u javnu Banku koja pohranjuje transplantate za liječenje odraslih bolesnika. U slučaju kada se krv iz pupkovine pohranjuje za vlastitu potrebu, volumen je važan, ali nije presudan za pohranu, jer se ne zna da li će krv iz pupkovine biti korištena za liječenje djeteta ili odrasle osobe ili će biti upotrijebljena za obnovu oštećenog tkiva za što će trebati manji broj stanica.
Većina žena može darovati krvi iz pupkovine. Međutim, moramo biti sigurni da je darovana krv iz pupkovine sigurna za primatelja. Stoga svaka darivateljica krvi iz pupkovine ispunjava zdravstveni upitnik s pitanjima o njenom zdravstvenom stanju kao i o zdravstvenom stanju članova obitelji, uključujući pitanja o trudnoći i lijekovima koje uzima. Jedan dio pitanja odnosi se na Vaš trenutni i prethodni način života, a uključuje pitanja o seksualnoj aktivnosti i upotrebi droga. Trudnica koja daruje krv iz pupkovine mora biti punoljetna. Nažalost, ne možete darovati krv u slučaju blizanačke ili druge višeplodne trudnoće. Kod višeplodnih trudnoća budući da je manja posteljica nego kod jednoplodne trudnoće, nakon poroda se ne može prikupiti dovoljno krvi iz pupkovine za javnu Banku.
Krv se prikuplja kada se dijete rodilo, a pupčana vrpca je već podvezana i dijete odvojeno od posteljice. Prikupljanje je bezbolno, jednostavno i sigurno za majku. Samo prikupljanje ne remeti tzv. porođajna dob i nema utjecaja na normalan tijek porođaja. U većini slučajeva vrijeme prikupljanja krvi iz pupkovine traje oko 5 minuta, jer nakon toga dolazi do početka normalnih procesa zgrušavanja u pupčanoj vrpci i placenti.
Osnivanje banaka umbilikalne krvi znak je tehnološkog napretka, a početak rada takve banke svrstava Hrvatsku uz sam bok zemalja u kojima takvi programi već dugi niz godina žive. U bankama se pohranjuju matične stanice iz pupkovine koje mogu pomoći u liječenju mnogih po život opasnih bolesti. Kako se krv iz pupkovine može koristiti za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica (KMS) na isti način i za iste bolesnike kao i koštana srž ili KMS iz periferne matične stanice, počele su se osnivati banke krvi iz pupkovine.
U Hrvatskoj postoje tri vrste banaka za pohranu matičnih stanica iz pupkovine: javna Banka krvi iz pupkovine Ana Rukavina, Banka krvi iz pupkovine za osobne potrebe i Banka srodne krvi iz pupkovine za obitelji s medicinskom indikacijom. Pravilnikom o radu banaka umbilikalne krvi, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva, regulirano je da su ove tri banke pod istim krovom. Jedina takva banka u Hrvatskoj nalazi se u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.
Još uvijek nije poznato koliko dugo se zamrznuti pripravak krvi iz pupkovine može čuvati. Istraživanja pokazuju da krv iz pupkovine ima ista biološka svojstva kao i prije zamrzavanja nakon više od 15 godina čuvanja u tekućem dušiku. Daljnja ispitivanja mogu pokazati da je životni vijek ovih stanica ograničen ili da se krvotvorne matične stanice mogu čuvati beskonačno.
Javne banke su neprofitne ustanove i pohranjuju krv iz pupkovine za opću dobrobit. One su povezane u međunarodnu mrežu pa pohranjeni transplantati mogu biti korišteni za liječenje bolesnika širom svijeta. U obiteljskim bankama pohranjuje se krv iz pupkovine za osobne potrebe kako bi u slučaju potrebe bile iskorištene u liječenju članova obitelji. Ta krv je svojevrsno biološko osiguranje. S obzirom da nije točno poznata svrha za koju će stanice u budućnosti biti korištene, ne postoje jasno definirani zahtjevi kvalitete koje autologna krv iz pupkovine pohranjena u privatnu banku mora zadovoljiti. Stoga se u obiteljsku privatnu banku pohranjuje sva prikupljena krv iz pupkovine koju je moguće adekvatno obraditi.
Cijena pohrane i čuvanja do djetetove punoljetnosti iznosi oko 2.000 €, dok je cijena vađenja krvi iz pupkovine i priprema za dostavu 150 €, što se plaća rodilištu u kojem se krv iz pupkovine uzima.
Današnji princip liječenja sastoji se od toga da se visokim dozama citostatika i zračenjem uništi bolesna koštanu srž, međutim, tim se postupkom istovremeno uništavaju i matične stanice bolesnika. Bez drugih matičnih stanica, bilo da su to vlastite matične stanice bolesnika pohranjene u tekući dušik ili matične stanice davatelja, odnosno umbilikalne krvi, život bolesnika ne bi bio moguć. Bez pomoći tih stanica bolesnici ne mogu preživjeti više od dva do tri mjeseca.
Nije potrebno. Obitelj koja daruje krv nema nikakvih troškova, dok u slučaju kada se krv iz pupkovine prikuplja za vlastite potrebe materijal za prikupljanje se naplaćuje. U tom slučaju materijal je uračunat u cijenu prikupljanja i pohrane. Na početku rada javne banke potrošne materijale nabavljala je Zaklada Ana Rukavina. Danas se javna Banka financira iz sredstava Banke za osobne potrebe.
Darivanje krvi iz pupkovine u javnu Banku je dobrovoljno i anonimno. Obitelj koja daruje krv nema nikakvih financijskih obveza. Za sada nema podataka o vremenskom razdoblju u kojem se mogu sačuvati stanice krvi iz pupkovine. Većina javnih banaka krv iz pupkovine danas čuva 10 godina. Krv se čuva u tekućem dušiku na minus 196 stupnjeva. Iz rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja za pretpostaviti je da će se stanice, uz kontrolirane uvjete, moći čuvati neograničeno.
Javne banke krvi iz pupkovine dostavljaju podatke o raspoloživim transplantatima nacionalnim registrima dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica koji su povezani u međunarodnu mrežu. Kada nekom bolesniku zatreba liječenje transplantacijom krvotvornim matičnim stanicama, pretražuju se registri. Šansa da darovana krv bude izdana je 15 % nakon što prođe deset godina od uvrštenja u Hrvatski registar. Obiteljska banka, odnosno Banka krvi iz pupkovine za vlastite potrebe, ne pripada javnoj Banci krvi iz pupkovine, jer nije namijenjena za liječenje drugih osoba osim članova obitelji.
Krv iz pupkovine pohranjena u Banku za osobne potrebe ne može biti izdana za liječenje drugog bolesnika jer je namijenjena za liječenje obitelji i vlasništvo je obitelji koja je krv pohranila.
Šansa da se jedna krv iz pupkovine iskoristi za transplantaciju je oko 1:30 000 do 100 000, ovisno o kojoj se etničkoj skupini radi. Kako se ne zna koja će se krv iskoristiti, sva prikupljena krv treba se na jednak način obraditi, testirati i čuvati.
Stanice iz obiteljske banke namijenjene su za liječenje samog vlasnika te krvi, odnosno članova obitelji čija je krv pohranjena.
Krv iz pupkovine može biti do 36 sati na sobnoj temperaturi bez potrebe za pohranom u hladnjaku. No, u svakom slučaju bolje je krv što prije dostaviti u Banku. Za rodilišta u Zagrebu, prijevoz krv iz pupkovine organizira Klinički bolnički centar Zagreb. Za rodilišta izvan Zagreba krv se dostavlja sanitetski prijevozom ili putem kurirske službe.
Osim u zagrebačkim bolnicama, krv za pohranjivanje u javnoj banci prikuplja se i drugim gradovima diljem Hrvatske koja se transportira do Zagreba. Dakle, svima u Hrvatskoj koji žele darovati krv iz pupkovine u javnu banku to je omogućeno.
Popis rodilišta
Za sve dodatne informacije zainteresirane obitelji mogu se obratiti u u Klinički zavod za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju KBC-a Zagreb - tel. 01 2388 708. Dodatne informacije nalaze se i na internetskim stranicama www.kbc-zagreb.hr i www.bankakrviizpupkovineanarukavina.hr.