Pročitajte članak o problematici pohrane krvi iz pupkovine koji prenosimo iz današnjeg Večernjeg lista. Za Večernji je govorio i Dr.sc. Mirandom Mrsićem, medicinskim direktorom Zaklade.
MATIČNE STANICE – u Petrovoj bolnici počinje uzimanje krvi iz pupkovine
Banka krvi i na Rebru
Autor: Diana Glavina
Izvor: Večernji list
Potkraj ovoga mjeseca u najvećem rodilištu u Hrvatskoj, u Petrovoj bolnici, počinje službeno prikupljanje krvi iz pupkovine koja će se pohranjivati i čuvati u banci u zagrebačkoj bolnici Rebro.Prvo ćemo početi prikupljati krv za banku matičnih stanica iz pupkovine koja će služiti svima bolesnicima. Riječ je o dobrovoljnoj banci i za ovaj postupak već imamo pristanak desetak trudnica. Nakon Petrove kreće se u Bolnici “Sveti Duh”, zatim u “Merkuru” kako bismo do kraja godine obuhvatili sva zagrebačka, a do sredine 2008. sva hrvatska rodilišta kaže dr. Mirando Mrsić, koji je, među ostalima, pokrenuo i osnivanje banke umbilikalne krvi “Ana Rukavina”.
Problem transporta
Ako je suditi prema sadašnjem zanimanju trudnica, siguran sam da bi od oko 2500 porođaja godišnje u našoj bolnici u ovom trenutku između pet i deset posto žena željelo pohraniti umbilikalnu krv. Povremeno smo izlazili ususret molbama roditelja i dosad je kod nas obavljeno desetak ovih postupaka.
No, onda smo stali jer je do nas došla informacija da privatne tvrtke koje se bave transportom krvi u stranu zemlju, najčešće je to neka banka u Austriji, to zapravo ne smiju činiti jer nemaju potvrdu da je prijevoz krvi preko granice u skladu sa zakonom rekao nam je prof. dr. Srećko Ciglar, predstojnik Klinike za ginekologiju KB-a Merkur.
Predstojnik Klinike za ginekologiju u Vinogradskoj bolnici prof. dr. Goran Grubišić kaže da su u posljednje vrijeme imali tri trudnice kojima su vadili umbilikalnu krv. Prof. dr. Herman Haller, ginekolog i ravnatelj KBC-a Rijeka, kaže da vade krv iz pupkovine ako žena to traži i pod uvjetom da je obitelj organizirala transport u neku banku.
Dakle, sada je praktični scenarij da će suprug iz banke umbilikalne krvi zbog blizine najčešće iz Graza uz prethodni dogovor s ginekologom supruge, donijeti u rodiliše posebnu kutiju u kojoj se nalazi sve što je potrebno da bi se krv iz pupkovine izvadila te je, nakon što je posao obavljen, vratiti i pohraniti u privatnu banku umbilikalne krvi osobno ili putem tvrtki koje se bave transportom. A govori se i o tome da žene koje si to financijski mogu priuštiti odlaze na porođaj u inozemstvo i ondje odmah pohranjuju krv iz pupkovine.
Pravilnik o uvjetima
Obavljene su tzv. validacijske studije kako bi se istestirala kvaliteta postupka uzimanja krvi iz pupovine, a pri kraju je i pravilnik Ministarstva zdravstva o uvjetima u pogledu prostora, stručnih radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti uzimanja i pohranjivanja krvotvornih matičnih stanica iz pupkovine.
Pravilnik, među ostalim, regulira odnos dobrovoljne i obiteljske banke, i to u omjeru od 70 prema 30. Cilj je da se do kraja godine za dobrovoljnu banku prikupi petstotinjak uzoraka umbilikalne krvi, a da se u konačnici za opće potrebe pacijenata formira banka od 700 uzoraka te 300 u privatnoj banci.
Dok se u Hrvatskoj priprema vađenje krvi iz pupkovine i pohranjivanje u banku, sadašnja se praksa razlikuje od rodilišta do rodilišta što žene, ovisno o tome gdje rađaju, dovodi u neravnopravnu poziciju. A ginekolozi su gotovo svakodnevno suočeni s pitanjima, molbama i željama trudnica da se i one podvrgnu tom relativno jednostavnom i bezopasnom zahvatu prikupljanja matičnih stanica iz pupkovine.
Ističu da od dvadesetak žena njih najmanje pet pita o mogućnostima za vađenje krvi iz pupkovine.Zašto je danas mnogim parovima tako važno da pohrane krv iz pupkovine? Matičnim stanicama danas se liječi leukemija, ali k tome bazična znanost velikim koracima ide k cilju da se upravo matične stanice diferenciraju u određena tkiva i organe.
Znanstvenici ističu da će se matičnim stanicama liječiti dijabetes, srčane bolesti, ozljede spinalne moždine, multipla skleroza i druge neurološke promjene.
Djeca koja se danas rađaju možda doista imaju šansu da se, kad odrastu, liječe uz pomoć vlastitih matičnih stanica. I očito je da je i u Hrvatskoj vrijeme da se krene u rutinske postupke prikupljanja umbilikalne krvi.
Cijenu pohranjivanja i čuvanja umbilikalne krvi u obiteljskoj banci odredit će KBC Zagreb. U privatnim bankama u inozemstvu plaća se 1500 eura odmah te za svaku godinu čuvanja između 50 i 100 eura, kaže dr. Mrsić te dodaje da su privatne banke u svijetu, posebno u Americi, prilično razgranate te da je jasno riječ o velikom biznisu.
Ugovor s roditeljima na 18 godina
Zaklada “Ana Rukavina” ispočetka će financirati dobrovoljnu banku, a kad se prikupi određena količina uzoraka krvi u obiteljskoj banci, tim će se novcem financirati troškovi dobrovoljne banke. Ugovor između banke i roditelja sklapat će se na 18 godina, dakle do djetetove punoljetnosti, koji će potom samostalno ili uz pomoć roditelja odlučiti što će učiniti sa svojim matičnim stanicama.