Na svečanosti proslave tog događaja održanog 18. prosinca 2010. u Hrvatskom novinarskom domu, mr. Stela Prislan Fujs predala je upraviteljici Zaklade gđi. Mariji Rukavina 5.000 poštanskih maraka u vrijednosti 15.500 kn.
Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i danas broji preko tri tisuće članova.
Na početku bijahu novine. Prve novine tiskane na hrvatskom jeziku bile su Kraljski Dalmatin, koje od 1806. do 1810., na talijanskom i hrvatskom jeziku, tiskaju u Zadru francuske vlasti nakon Napoleonovih osvajanja. List je važan ne samo zbog toga što je to prvi list tiskan na hrvatskom jeziku nego i stoga što nam je dao i prvoga hrvatskog novinara i urednika – don Domenika Budrovića – koji je uređivao list od 1809. do 1810. godine. U Hrvatskoj novine, novinari i novinarstvo, međutim, postoje u pravom smislu riječi tek od Gajevih Novina horvatzkih 1835. godine. Car i kralj Franjo II. potpisao je godinu dana prije, dan nakon Gajeva dvadesetpetog rođendana, dopusnicu za izdavanje novina, ali uz važnu napomenu – cenzura nad njima mora bdjeti. S promjenama političkih prilika polovinom 19. stoljeća u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, raste broj novina i novinara, te postaje jasno kako nastaje nova profesija koja se suočava s velikim teškoćama. O tome prvi piše Milan Grlović 1877. godine u tekstu «Hrvatsko žurnalističko družtvo», a zatim desetljeće poslije u tekstu «Hrvatsko književničko i novinarsko družtvo». Posljedica je svojevrsna organizacija novinara osnovana još 1900. godine – novinari postaju sekcija Društva hrvatskih književnika. Ponovno, nakon cijelog desetljeća i poslije nekoliko neuspjelih pokušaja da vlast odobri Pravila, što je bio uvjet za osnutak bilo kojeg društva, 11. studenoga 1910. dolazi dopis kojim su «Pravila Hrvatskog novinarskog društva potvrđena». Grlović, koji je cilju osnivanja novinarskog društva posvetio više od trideset godina svog života, okupio je 18. prosinca 1910. godine u prostorijama Matice hrvatske trideset novinara i jednu, tada jedinu novinarku – legendarnu Mariju Jurić Zagorku. Grlovića su izabrali za prvog predsjednika Društva. «Sve naše institucije nastale su pomoću štampe, njezinim žrtvama i marom – a za to ima štampa pravo, da na uzvrat zatraži od njih, neka je zanemare, neka ju oslobode. Da uzmogne vršiti svoju uzvišenu misiju u narodu, štampa mora biti neodvisna, ona mora biti poštena, da bude ugledna, a mora biti složna, da bude jaka i uplivna», govorio je Grlović na Glavnoj konstitutivnoj skupštini. Njegove riječi odjekuju već sto godina. Odmah je osnovan i novinarski Sud časti, koji se bavio profesionalnom novinarskom etikom. Časni sud, čini se, tada nije imao previše posla, dok danas, kad je javnost osjetljivija na pitanje etičnosti novinara, njegov sljednik – Vijeće časti HND-a – godišnje zaprimi osamdesetak pritužbi. Društvo je isprva imalo 61 novinara i novinarku kao članova, a danas nas, nakon sto godina, ima više od 3000. Pitanja kojima se HND tada bavio utkana su i u njegove današnje ciljeve: ostvarivanje interesa profesije, čuvanje njezina ugleda i dostojanstva, etičnost i sloboda javnog izražavanja, promicanje prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, materijalna i socijalna zaštita novinara te njihova zaštita od samovolje izdavača. Profesionalno organizirano Društvo osjetilo je već od osnutka potrebu za suradnjom sa sličnim udruženjima u drugim zemljama, a danas je HND viđen član Međunarodne novinarske federacije (IFJ/EFJ). HND se tako svake godine pridružuje akcijama svoje krovne organizacije. Njima se upozorava na dramatičnu krizu s kojom se suočava novinarstvo – koje pati od pretjerane komercijalizacije, političkih pritisaka, pada profesionalnih standarda, loših uvjeta rada i nasilja nad novinarima diljem svijeta. Tim se akcijama želi promovirati kvalitetno novinarstvo, novinarstvo koje je javno dobro. Zato treba neprekidno ponavljati kako, ustajući za svoja prava, novinari ustaju u obranu građanskih sloboda i temeljnih ljudskih prava. Uza svoj stoti rođendan, HND 2010. godine slavi još jednu važnu obljetnicu – 80 godina od gradnje Novinarskog doma u Zagrebu, koji je smješten u trokutu Rooseveltov trg – Perkovčeva – Vukotinovićeva ulica. Dom je projektirao arhitekt prof. Bruno Bauer, a sagrađen je 1930. godine. Trebao je pridonijeti financijskoj samostalnosti Društva, ali je, uz brojne peripetije od 1937., preko nacionalizacije nakon Drugoga svjetskog rata, tek 1990-ih godina ponovno u vlasništvu Društva. Tako tek danas Dom ispunjava svoju početnu svrhu – pridonosi samostalnosti profesionalne novinarske udruge. Vladimir Lulić
Podaci o marki:
Marka br: 791
100 GODINA HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA
Vrijednost:3,1 kn
Autor:Orsat Franković, Ivana Vučić, dizajneri iz Zagreba.
Veličina:24,14 x 48,28 mmPapir:bijeli, 102g, gumirani
Zupčanje: češljasto: 14
Tisak:duboki tisak
Tiskara:”Zrinski” – Čakovec
Datum izdanja:1.12.2010
Naklada:100000
Motiv: strojopisom otipkan naziv izdanja i obvezatni elementi marke
Ovu prelijepu marku možete kupiti uz novogodišnje čestitke na štandu Zaklade Ana Rukavina 21.12.2010. od 12-16,30 na Trgu bana Josipa Jelačića!